Koliko aktivnosti treba djeci?
Roditeljima se može učiniti kako su im djeca stalno u pokretu, i kada su u stanu, ali stručnjaci kažu kako većina današnje djece se premalo kreće, a previše vremena provodi u kolicima ili guralicama, te doma previše gleda ekrane, što vodi do slabijih motoričkih sposobnosti, ali i do kreiranja nezdravih navika što se prenosi kasnije u život. Djeca gotovo da ne mogu biti previše aktivna, a veća je vjerojatnost da će i dijete koje ide na neki sport 2 do 3 puta tjedno biti premalo aktivno.
Djeci bi trebalo svakodnevno osigurati jedan do četiri sata aktivnosti. Što je dijete starije to bi aktivnost trebala biti intenzivnija i duže trajati.
Koliko dijete treba biti aktivno prema dobi
Za mlađu djecu počevši s dvije godine svaka igra vani je aktivnost, uključujući trčanje i slično, dok bi kako idu prema školi aktivnosti trebale biti intenzivnije poput skakanja, plivanja ili vožnje biciklom.
Igra na otvorenom nije samo dobra za njihova tijela, nego i za razvoj mozga. Studije su pokazale kako igra na otvorenom pomaže boljem razvoju kognitivnih vještina kod djece. Motoričke vještine se stječu aktivnostima kao što su puzanje, trčanje, skakanje, penjanje, provlačenje, bacanje, udaranje lopte, balansiranje, dok govorne i kognitivne potiču razvojem mašte, igranjem uloga, brojalicama. Odlične su igre koje spajaju brojalice i fizičke pokrete poput gumi-gumi, preskakanje konopa uz brojalice i sl. Dodatno kroz svaku aktivnost, kada je dijete uspješno savladava, razvija se i samopouzdanje.
Fizička aktivnost kod djece pomaže boljem razvoju i finih i grubih motoričkih vještina, a kreira i dobre temelje zdravih navika koje će djeca nositi kasnije u život.
Podjela dječjih aktivnosti na strukturirane i nestrukturirane
Aktivnosti bi trebalo podijeliti na “nestrukturirane” i “strukturirane”. Nestrukturirane igre su dio svakodnevne dječje igre, ljuljačke, klackalice, vrtuljci, trčanje, brzo hodanje, penjanje… dok strukturirane uključuju sportove.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije:
Djeca 1-2 godine trebaju:
- Mlađa djeca dobi do dvije godine trebaju provesti najmanje 180 minuta u raznim nestrukturiranim ili strukturiranima prilagođenim dobi vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, uključujući tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, raspoređene tijekom dana. Više od 180 minuta dnevno je još bolje.
- Mala djeca ne bi trebala biti vezana dulje od 1 sata dnevno ili sjediti duže vrijeme. Što znači da ne bi ukupno trebala provesti više od 1 h dnevno u hranilicama, njihalicama, kolicima i sl. Manje je bolje, što znači da što su im kreće ograničeni ili sputani pokreti to će se bolje razvijati.
Djeca 3-4 godine trebaju:
- Mlađa djeca trebaju provesti najmanje 180 minuta u različitim vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, strukturiranim ili nestrukturiranim, od čega je najmanje 60 minuta tjelesna aktivnost umjerenog do jakog intenziteta, raspoređena tijekom dana. Ako provedu više od toga, to je još i bolje.
- Mlađa djeca ne bi trebala biti vezana dulje od 1 sata dnevno ili sjediti duže vrijeme. Što znači da ne bi ukupno trebala provesti više od 1 h dnevno u hranilicama, ljuljačkama, kolicima i sl.
- Mlađa djeca ne bi trebala pred ekranima provoditi duže od sat vremena. Što manje provedu pred ekranima to je bolje.
Djeca i adolescenti od 5-17 godina
- Djeca 5 do 17 godina trebali bi provesti u nestrukturiranima aktivnostima bar 60 minuta dnevno, uključujući tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, uglavnom aerobne, tijekom tjedna.
- Tri puta tjedno trebali bi biti uključeni u strukturirane aerobne aktivnosti jakog intenziteta, kao i one koje jačaju mišiće i kosti. To znači da bi se organiziranim sportom trebali baviti bar tri puta tjedno po sat vremena.
- Trebali bi ograničiti količinu vremena provedenog u sjedećem načinu života, osobito količinu vremena provedenog pred ekranom. Djeca i adolescenti ove dobi ne bi smjela pred ekranima provesti dnevno više od 2 sata, osim ako su ekrani nužni za edukativne svrhe. Ako još manje provedu to je bolje.
Odgovori