Roditeljima se moลพe uฤiniti kako su im djeca stalno u pokretu, i kada su u stanu, ali struฤnjaci kaลพu kako veฤina danaลกnje djece se premalo kreฤe, a previลกe vremena provodi u kolicima ili guralicama, te doma previลกe gleda ekrane, ลกto vodi do slabijih motoriฤkih sposobnosti, ali i do kreiranja nezdravih navika ลกto se prenosi kasnije u ลพivot. Djeca gotovo da ne mogu biti previลกe aktivna, a veฤa je vjerojatnost da ฤe i dijete koje ide na neki sport 2 do 3 puta tjedno biti premalo aktivno.
Djeci bi trebalo svakodnevno osigurati jedan do ฤetiri sata aktivnosti. ล to je dijete starije to bi aktivnost trebala biti intenzivnija i duลพe trajati.
Koliko dijete treba biti aktivno prema dobi
Za mlaฤu djecu poฤevลกi s dvije godine svaka igra vani je aktivnost, ukljuฤujuฤi trฤanje i sliฤno, dok bi kako idu prema ลกkoli aktivnosti trebale biti intenzivnije poput skakanja, plivanja ili voลพnje biciklom.
Igra na otvorenom nije samo dobra za njihova tijela, nego i za razvoj mozga. Studije su pokazale kako igra na otvorenom pomaลพe boljem razvoju kognitivnih vjeลกtina kod djece. Motoriฤke vjeลกtine se stjeฤu aktivnostima kao ลกto su puzanje, trฤanje, skakanje, penjanje, provlaฤenje, bacanje, udaranje lopte, balansiranje, dok govorne i kognitivne potiฤu razvojem maลกte, igranjem uloga, brojalicama. Odliฤne su igre koje spajaju brojalice i fiziฤke pokrete poput gumi-gumi, preskakanje konopa uz brojalice i sl. Dodatno kroz svaku aktivnost, kada je dijete uspjeลกno savladava, razvija se i samopouzdanje.
Fiziฤka aktivnost kod djece pomaลพe boljem razvoju i finih i grubih motoriฤkih vjeลกtina, a kreira i dobre temelje zdravih navika koje ฤe djeca nositi kasnije u ลพivot.
Podjela djeฤjih aktivnosti na strukturirane i nestrukturirane
Aktivnosti bi trebalo podijeliti na “nestrukturirane” i “strukturirane”. Nestrukturirane igre su dio svakodnevne djeฤje igre, ljuljaฤke, klackalice, vrtuljci, trฤanje, brzo hodanje, penjanje… dok strukturirane ukljuฤuju sportove.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije:
Djeca 1-2 godine trebaju:
Mlaฤa djeca dobi do dvije godine trebaju provesti najmanje 180 minuta u raznim nestrukturiranim ili strukturiranima prilagoฤenim dobi vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, ukljuฤujuฤi tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, rasporeฤene tijekom dana. Viลกe od 180 minuta dnevno je joลก bolje.
Mala djeca ne bi trebala biti vezana dulje od 1 sata dnevno ili sjediti duลพe vrijeme. ล to znaฤi da ne bi ukupno trebala provesti viลกe od 1 h dnevno u hranilicama, njihalicama, kolicima i sl. Manje je bolje, ลกto znaฤi da ลกto su im kreฤe ograniฤeni ili sputani pokreti to ฤe se bolje razvijati.
Djeca 3-4 godine trebaju:
Mlaฤa djeca trebaju provesti najmanje 180 minuta u razliฤitim vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, strukturiranim ili nestrukturiranim, od ฤega je najmanje 60 minuta tjelesna aktivnost umjerenog do jakog intenziteta, rasporeฤena tijekom dana. Ako provedu viลกe od toga, to je joลก i bolje.
Mlaฤa djeca ne bi trebala biti vezana dulje od 1 sata dnevno ili sjediti duลพe vrijeme. ล to znaฤi da ne bi ukupno trebala provesti viลกe od 1 h dnevno u hranilicama, ljuljaฤkama, kolicima i sl.
Mlaฤa djeca ne bi trebala pred ekranima provoditi duลพe od sat vremena. ล to manje provedu pred ekranima to je bolje.
Djeca i adolescenti od 5-17 godina
Djeca 5 do 17 godina trebali bi provesti u nestrukturiranima aktivnostima bar 60 minuta dnevno, ukljuฤujuฤi tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, uglavnom aerobne, tijekom tjedna.
Tri puta tjedno trebali bi biti ukljuฤeni u strukturirane aerobne aktivnosti jakog intenziteta, kao i one koje jaฤaju miลกiฤe i kosti. To znaฤi da bi se organiziranim sportom trebali baviti bar tri puta tjedno po sat vremena.
Trebali bi ograniฤiti koliฤinu vremena provedenog u sjedeฤem naฤinu ลพivota, osobito koliฤinu vremena provedenog pred ekranom. Djeca i adolescenti ove dobi ne bi smjela pred ekranima provesti dnevno viลกe od 2 sata, osim ako su ekrani nuลพni za edukativne svrhe. Ako joลก manje provedu to je bolje.
Odgovori