Koliko aktivnosti treba djeci?

Roditeljima se može učiniti kako su im djeca stalno u pokretu, i kada su u stanu, ali stručnjaci kažu kako većina današnje djece se premalo kreće, a previše vremena provodi u kolicima ili guralicama, te doma previše gleda ekrane, što vodi do slabijih motoričkih sposobnosti, ali i do kreiranja nezdravih navika što se prenosi kasnije u život.

Djeci bi trebalo svakodnevno osigurati jedan do četiri sata aktivnosti. Što je dijete starije to bi aktivnost trebala biti intenzivnija i duže trajati.

Za mlađu djecu počevši s dvije godine svaka igra vani je aktivnost, uključujući trčanje i slično, dok bi kako idu prema školi aktivnosti trebale biti intenzivnije poput skakanja, plivanja ili vožnje biciklom.

Igra na otvorenom nije samo dobra za njihova tijela, nego i za razvoj mozga. Studije su pokazale kako igra na otvorenom pomaže boljem razvoju kognitivnih vještina kod djece. Motoričke vještine se stječu aktivnostima kao što su puzanje, trčanje, skakanje, penjanje, provlačenje, bacanje, udaranje lopte, balansiranje, dok govorne i kognitivne potiču razvojem mašte, igranjem uloga, brojalicama. Odlične su igre koje spajaju brojalice i fizičke pokrete poput gumi-gumi, preskakanje konopa uz brojalice i sl. Dodatno kroz svaku aktivnost, kada je dijete uspješno savladava, razvija se i samopouzdanje.

Fizička aktivnost kod djece pomaže boljem razvoju i finih i grubih motoričkih vještina, a kreira i dobre temelje zdravih navika koje će djeca nositi kasnije u život.

Aktivnosti bi trebalo podijeliti na “nestrukturirane” i “strukturirane”. Nestrukturirane igre su dio svakodnevne dječje igre, ljuljačke, klackalice, vrtuljci, trčanje, brzo hodanje, penjanje… dok strukturirane uključuju sportove.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije:

Djeca 1-2 godine trebaju:

provesti najmanje 180 minuta u raznim nestrukturiranim ili strukturiranima prilagođenim dobi vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, uključujući tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, raspoređene tijekom dana; više je bolje;
ne bi trebala biti vezana dulje od 1 sata ili sjediti duže vrijeme. Što znači da ne bi ukupno trebala provesti više od 1 h dnevno u hranilicama, njihalicama, kolicima i sl.

Djeca 3-4 godine trebaju:

provesti najmanje 180 minuta u različitim vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, strukturiranim ili nestrukturiranim, od čega je najmanje 60 minuta tjelesna aktivnost umjerenog do jakog intenziteta, raspoređena tijekom dana; više je bolje;
ne bi trebala biti vezana dulje od 1 sata ili sjediti duže vrijeme. Što znači da ne bi ukupno trebala provesti više od 1 h dnevno u hranilicama, ljuljačkama, kolicima i sl.
ne bi trebala pred ekranima provoditi duže od sat vremena; manje je bolje.

Djeca i adolescenti od 5-17 godina

trebali bi provesti u nestrukturiranima aktivnostima bar 60 minuta dnevno, uključujući tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta, uglavnom aerobne, tijekom tjedna.
tri puta tjedno trebali bi biti uključeni u strukturirane aerobne aktivnosti jakog intenziteta, kao i one koje jačaju mišiće i kosti.
trebali bi ograničiti količinu vremena provedenog u sjedećem načinu života, osobito količinu vremena provedenog pred ekranom. Djeca i adolescenti ove dobi ne bi smjela pred ekranima provesti dnevno više od 2 sata, osim ako su ekrani nužni za edukativne svrhe; manje je bolje.