{"id":1526,"date":"2020-11-19T08:54:01","date_gmt":"2020-11-19T08:54:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/?p=1526"},"modified":"2020-11-19T13:47:01","modified_gmt":"2020-11-19T13:47:01","slug":"kako-nauciti-dijete-da-se-zauzme-za-sebe-i-izbjegne-vrsnjacko-nasilje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/?p=1526","title":{"rendered":"Kako nau\u010diti dijete da se zauzme za sebe i izbjegne vr\u0161nja\u010dko nasilje"},"content":{"rendered":"

\"Kako<\/a><\/h3>\n

Kako nau\u010diti dijete da se zauzme za sebe i izbjegne vr\u0161nja\u010dko nasilje<\/h3>\n

 <\/p>\n

Jamstva da va\u0161e dijete nikada ne\u0107e biti \u017ertva nasilja nema, ali postoje neke osnovne smjernice koje preporu\u010duju psiholozi i pedagozi kako bi se me\u0111uvr\u0161nja\u010dko nasilje smanjilo i izbjeglo.<\/p>\n

Me\u0111uvr\u0161nja\u010dko nasilje mo\u017ee se na prvi pogled \u010diniti poput ne\u010deg\u00a0 nedu\u017enog, dok s druge strane mo\u017ee i\u0107i u ekstreme uklju\u010divati nasilne prijetnje, uni\u0161tavanje dje\u010djih stvari ili \u010dak ozlje\u0111ivanje.<\/p>\n

Kako prepoznati vr\u0161nja\u010dko zlostavljanje?<\/h3>\n

Vr\u0161nja\u010dko zlostavljanje\u00a0je oblik pona\u0161anja u kojem je jedno dijete trajno i u\u010destalo izlo\u017eeno negativnim postupcima jednog ili vi\u0161e u\u010denika koji ga namjerno \u017eele povrijediti, poniziti ili osramotiti (izlo\u017eiti neugodnostima). \/prema Olweus 1991.\/<\/p>\n

Vr\u0161nja\u010dko zlostavljanje s druge strane nije slu\u010dajno sukobljavanje koje se jednom desi i ne\u0107e se ponoviti, slu\u010dajno ozlje\u0111ivanje drugog djeteta, rje\u0161avanje prijateljskih razmirica zadirkivanjem (sva\u0111om me\u0111u djecom), pa \u010dak se\u00a0 ne smatra vr\u0161nja\u010dkim zlostavljanjem ni nasilno rje\u0161avanje sukoba me\u0111u prijateljima iste mo\u0107i, ako nije ponavljano i ako se desi jedanput.<\/p>\n

Vr\u0161nja\u010dko zlostavljanje op\u0107enito nije vezano uz konflikt kojeg djeca rje\u0161avaju me\u0111u sobom, nego je vezano uz osje\u0107aj nadmo\u0107i jednog djeteta nad drugim kojeg smatra inferiornim, slabijim i nevrijednim.<\/p>\n

Ve\u0107inu djece u nekom razdoblju “zafrkavaju” vr\u0161njaci, i to obi\u010dno nije \u0161tetno, ako je obostrano, prijateljski i zabavno. Me\u0111utim, ako jedno dijete stalno “zafrkava” drugo, postaje neljubazno i takvo pona\u0161anje se stalno ponavlja, to je oblik pona\u0161anja koji treba zaustaviti.<\/p>\n

Prema statistikama UNICEFa provedenim u Hrvatskoj (iz 2004. ) otprilike se 10 posto djece osje\u0107a zlostavljanom, a naj\u010de\u0161\u0107e njih 10 zlostavlja u mini okru\u017eenju jedan dje\u010dak ili jedna djevoj\u010dica.<\/em><\/p>\n

Nasilje mo\u017ee biti fizi\u010dko (tjelesno), verbalno, psiholo\u0161ko i socijalno.<\/strong><\/p>\n

Tko su naj\u010de\u0161\u0107e \u017ertve nasilja:<\/h3>\n

– novi u\u010denici
\n– nadarena djeca
\n– mirna i ljubazna djeca
\n– djeca ni\u017eeg socioekonomskog statusa
\n– djeca s posebnim potrebama
\n– djeca iz “nesre\u0111enih” obitelji.<\/p>\n

Kako se mo\u017ee prepoznati dijete \u017ertva nasilja:<\/h3>\n

– Dijete ima strah od odlaska u \u0161kolu, glumi bolesti, postaje napeto.
\n– Dijete lo\u0161e spava, postaje povu\u010deno, anksiozno.
\n– Dijete odbija aktivnosti u kojima je nekad u\u017eivalo.
\n– Dijete odbija razgovarati o svojim problemima, odnosima u razredu.
\n– Dijete iz \u0161kole dolazi s modricama, o\u0161te\u0107enih knjiga, “gubi” svoje stvari, novac…
\n– Dijete ima sna\u017enu \u017eelju da se uklopi.<\/p>\n

Kako nau\u010diti dijete da izbjegne vr\u0161nja\u010dko nasilje?<\/h3>\n

Ono \u0161to trebate nau\u010diti dijete u situacijama zlostavljanja je da:<\/p>\n

1. Pona\u0161aju se hrabro<\/strong><\/p>\n

2. Ignoriraju nasilnika<\/strong><\/p>\n

3. Udalje se od nasilnika<\/strong><\/p>\n

4. Prijave nasilje najbli\u017eoj odrasloj osobi<\/strong> (u\u010ditelju, nastavniku, pedagogu…)<\/p>\n

5. Po povratku ku\u0107i prijave takve oblike pona\u0161anja vama (roditelju)<\/strong>\u00a0kako biste mogli o njima razgovarati i prona\u0107i najbolju strategiju.<\/p>\n

Dijete ne mo\u017eete nau\u010diti da izbjegne me\u0111uvr\u0161nja\u010dko nasilje\u00a0 tako da ga u\u010dite da se samo odupire nasilniku, nego mu treba kompletna podr\u0161ka. Treba ga u\u010diti da prijavljuje nasilje u\u010diteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, svim starijima u \u0161koli.<\/p>\n

Zatim ga trebate u\u010diti da se dru\u017ei s “ostalom djecom” pri dolasku i odlasku iz \u0161kole, da maksimalno izbjegava nasilnika,\u00a0 a po potrebi dijete treba pratiti do \u0161kole i na putu ku\u0107i.<\/p>\n

Tako\u0111er, djecu trebate nau\u010diti da mogu o svemu s vama razgovarati. \u017drtvama zlostavljanja \u010desto je neugodno i osje\u0107aju sram zbog toga \u0161to se njima doga\u0111a, te misle kako \u0107e razo\u010darati ili uzrujati roditelje saznaju li roditelji za nasilje.\u00a0 Nagradite dijete i pohvalite svaki put kada razgovara o nasilju u \u0161koli. Podsjetite ga da mnogo ljudi bude zlostavljano, te naglasite da nije lo\u0161e pona\u0161anje osobe koju se zlostavlja, nego od zlostavlja\u010da.<\/p>\n

Otvoreno razgovarajte o zlostavljanju suosje\u0107aju\u0107i sa \u017ertvama, na taj na\u010din \u0107e dijete znati da \u0107e imati i va\u0161u potporu ako mu zatreba.<\/p>\n

Mnogi roditelji do\u0107i \u0107e u napast da ka\u017eu svojoj djeci kako se\u00a0trebaju nau\u010diti “obraniti”\u00a0\u00a0i vratiti nasilniku istom mjerom. Me\u0111utim to je pogre\u0161no jer mo\u017ee eskalirati u ve\u0107e nasilje, te bi netko mogao biti ozbiljno ozlije\u0111en. Nau\u010dite ga kako je najbolje udaljiti se od djece koja vole zlostavljati drugu djecu, od nasilja, dru\u017eiti se s drugima i re\u0107i odrasloj osobi.<\/p>\n

Nau\u010dite dijete da se dru\u017ei u skupinama s drugom djecom i izbjegava nasilnika, posebno nasamo u toaletima, hodnicima.<\/p>\n

Trebalo bi nau\u010diti dijete da ne reagira na zlostavljanje ni ljutnjom, ni pla\u010dem ni uzrujano\u0161\u0107u. Vje\u017ebajte s njim reakcije smirivanja i udaljavanja. Jer ako “\u017ertva” ne reagira na zlostavljanje prestaje biti \u017ertva i prestaje biti zanimljiv zlostavlja\u010dima.\u00a0 Nau\u010dite dijete kako s nasilnicima treba koristiti hladan i neemotivan jezik, kojim \u0107e nasilniku dati do znanja da ne namjeravaju biti \u017ertve. Dijete u\u010de\u0107i odgovoriti na nasilje bez straha ili ljutnje, stvara sve vi\u0161e samopouzdanja i smanjuje \u0161anse za me\u0111uvr\u0161nja\u010dko nasilje. Nau\u010dite ga da nasilnika gleda u o\u010di, dr\u017ei glas smirenim i jednoli\u010dnim, a uvijek se dr\u017ei na prikladnoj udaljenosti od nasilnika.
\nPla\u010d, ljutnja ili uzvra\u0107anje nasilja daju signal nasilniku da je prona\u0161ao \u017ertvu i da treba nastaviti s takvim pona\u0161anjem.<\/p>\n

Izvori:
\nMe\u0111uvr\u0161nja\u010dko nasilje, \u017deljka Butorac,prof.def.logoped
\nHow to Stop Being Bullied: A Kids’ Guide, Ann Neville
\nDon’t Pick on Me: Help for Kids to Stand Up to and Deal with Bullies, Susan Eikov Green<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osnovne smjernice koje preporu\u010duju psiholozi i pedagozi kako bi se me\u0111uvr\u0161nja\u010dko nasilje smanjilo i izbjeglo – Kako pomo\u0107i djeci?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2045,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-odgoj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1526"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1526\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2047,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1526\/revisions\/2047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}