{"id":1204,"date":"2024-12-01T13:13:25","date_gmt":"2024-12-01T13:13:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/?p=1204"},"modified":"2024-12-01T13:13:26","modified_gmt":"2024-12-01T13:13:26","slug":"rani-signali-autizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/?p=1204","title":{"rendered":"Rani signali autizma"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Rani signali autizma<\/h3>\n\n\n\n

Unato\u010d tome \u0161to se o autizmu mnogo pi\u0161e kod mnoge djece se autizam jo\u0161 uvijek ne dijagnosticira prije \u010detvrte godine, a budu\u0107i da se zna da rana intervencija popravlja stanje djece s autizmom dobro je znati signale koji mogu upu\u0107ivati na autizam.<\/p>\n\n\n\n

Iako dijagnozu uvijek trebate prepustiti lije\u010dnicima, sa svakom sumnjom obratite se pedijatru koji \u0107e vas prema potrebi uputiti dalje.<\/p>\n\n\n\n

Signali autizma prema dobi djeteta <\/h3>\n\n\n\n

Ukoliko primijetite signale koji bi mogli upu\u0107ivati na rani autizam ispod obratite se pedijatru:<\/p>\n\n\n\n

– do 6. mjeseca<\/strong> kod bebe nema velikog osmijeha i izra\u017eaja sre\u0107e.
\n– do 9. mjeseca<\/strong> beba ne ponavlja za vama neke zvukove, nema mimike lica, ne gugu\u0107e.
\n– do 12. mjeseca<\/strong> beba se ne okre\u0107e na svoje ime, ne upire prstom, ne pokazuje, ne di\u017ee ru\u010dice da ga se digne…
\n– do 16. mjeseca<\/strong> beba nije progovorila ni jednu rije\u010d sa zna\u010denjem.
\n– do 24. mjeseca<\/strong> dijete nje izgovorilo frazu od dvije rije\u010di, a da to nije ponavljanje za odraslim.<\/p>\n\n\n\n

Ispod je popis ostalih signala koji mogu upu\u0107ivati na autizam  kod djece dobi 12 do 18 mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

– ne gugu\u0107e<\/strong> – ako dijete do godine dana ne zapo\u010dne spajati suglasnike i samoglasnike kao “ga” “da” ili “gee” … 12 mjese\u010dno dijete bi trebalo dok gugu\u0107e i gledati u osobu imitiraju\u0107i pravi razgovor.<\/p>\n\n\n\n

– ne upire prstom –<\/strong> dijete bi trebalo s 12 mjeseci upirati prstom prema stvarima koje \u017eeli imati ili dotaknuti.<\/p>\n\n\n\n

–  ne “hvali” se stvarima koje ima –<\/strong> jednogodi\u0161nja beba se ne mo\u017ee zaista pohvaliti s novom igra\u010dkom, ali \u0107e vas pogledati kao da \u017eeli re\u0107i “gledaj mama ovo”.<\/p>\n\n\n\n

– nedostatak gestikulacije –<\/strong> osim pokazivanja i upiranja prstom, jednogodi\u0161nja beba bi trebala klimati glavom, istezati se da ne \u0161to dohvati i sl.<\/p>\n\n\n\n

– nedostatak zajedni\u010dkog veselja –<\/strong> zajedni\u010dko veselje se o\u010dituje kroz vidljivu \u017eelju djeteta da s drugima podijeli svoje veselje. Ako se dijete ne smije dok se igra s drugom djecom to je signal koji mo\u017ee upu\u0107ivati na autizam.<\/p>\n\n\n\n

– ponavljaju\u0107i pokreti –<\/strong> okretanje kota\u010da na auti\u0107u ponovo i ponovo ili stalno pljeskanje ru\u010dicama iznova i iznova.<\/p>\n\n\n\n

– slab kontakt o\u010dima –<\/strong> dijete ne gleda u o\u010di osobu koja mu se obra\u0107a ili drugo dijete s kojim se igra.<\/p>\n\n\n\n

– ne slijedi ka\u017eiprst –<\/strong> jednogodi\u0161nje dijete ve\u0107 bi trebalo slijediti smjer ka\u017eiprsta kada mu se ne\u0161to pokazuje.<\/p>\n\n\n\n

– obra\u0107a vi\u0161e pa\u017enje stvarima nego ljudima –<\/strong> svako dijete odu\u0161evi nova igra\u010dka, ali nakon nekog vremena po\u017eeli da se jo\u0161 netko igra s njim s tom igra\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n

– ograni\u010deno igranje igra\u010dkama –<\/strong> dijete s autizmom mo\u017ee se igrati samo s manjim brojem igra\u010dki li s pojedinim dijelom ve\u0107e igra\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

– ne kopira zvukove i pokrete –<\/strong> jednogodi\u0161nje dijete ve\u0107 mo\u017ee kopirati primjerice udaranje zve\u010dkom o pod, bacanje lopte…<\/p>\n\n\n\n

– ne okre\u0107e se na svoje ime –<\/strong> obi\u010dno se roditelji djece s autizmom prvo zapitaju \u010duje li njihovo dijete dobro jer djeca s autizmom  i uz dobar sluh ne reagiraju na svoje ime. To je zbog toga jer te\u0161ko razumiju zna\u010denje jezika i rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Signali autizma u dobi 18 do 24 mjeseca<\/h3>\n\n\n\n

– gubitak rije\u010di, vje\u0161tina… regresija se ne doga\u0111a kod sve djece s autizmom, ali od oko 20 do 50 posto roditelja djece s autizmom ka\u017ee kako su ima djeca u drugoj godini \u017eivota, obi\u010dno oko 18. mjeseca izgubila neke vje\u0161tine koje su ranije imali.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to uzrokuje autizam<\/h3>\n\n\n\n

Sve do nedavno smatrao se kako je genetska sklonost glavni uzrok autizma, me\u0111utim danas se smatra kako su vanjski faktori jednako va\u017eni, ako ne i va\u017eniji kod razvoja autizma.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da su odre\u0111ene bebe ro\u0111ene s predispozicijom za razvoj autizma, a zatim ne\u0161to iz njihovog okru\u017eenja potakne autizam. Rije\u010d okru\u017eenje ovdje podrazumijeva razli\u010dite stvari, zapravo sve ono \u0161to nije djetetovo tijelo. \u010cak se smatra da najve\u0107i utjecaj ima prenatalno okru\u017eenje (faktori u trudno\u0107i).<\/p>\n\n\n\n

Faktori koji mo\u017eda doprinose razvoju autizma:<\/p>\n\n\n\n

– Antidepresivi u trudno\u0107i
\n– Lo\u0161a prehrana u trudno\u0107i
\n– Starija dob oca ili majke.
\n– Komplikacije odmah po ro\u0111enju bebe
\n– Izlaganje toksinima i otrovima u trudno\u0107i ili u ranom djetinjstvu.<\/p>\n\n\n\n

Izvor:\n1.    Practice Parameter: Screening and diagnosis of autism\u201d, American Academy of Pediatrics website, March 4, 2013, http:\/\/pediatrics.aappublications.org\/site\/aappolicy\/misc\/Screening_and_diagnosis_of_autism.xhtml\n2.    Watson, L. & Crais, E. R. (2013). Translating Between Research and Practice in Serving Infants at Risk for ASD.American Speech-Language-Hearing Association: Perspectives on Language Learning and Education, 20(1), 4-13.\n3.    Stone, W. L., McMahon, C. R., Yoder, P. J., Walden, T. A. (2007). Early Social-Communicative and Cognitive Development of Younger Siblings of Children With Autism Spectrum Disorders. Archives of Pediatric and Adolescent Medicine, 161(4):384-390.\n4.    Plauch\u00e9 Johnson, C., & Myers, S. M. (2007). Identification and Evaluation of Children With Autism Spectrum Disorders, Pediatrics,120(5), 1183-1215.\n5.    Zwaigenbaum, L., Bryson, S., Lord, C., Rogers, S., Carter, A., Carver, L., Chawarska, K., Constantino, J., Dawson, G., Dobkins, K., Fein, D., Iverson, J., Klin, A., Landa, R., Messinger, D., Ozonoff, S., Sigman, M., Stone, W., Tager-Flusberg, H., Yirmiya, N. (2009). Clinical Assessment and Management of Toddlers With Suspected Autism Spectrum Disorder: Insights From Studies of High-Risk Infants. Pediatrics, 123, 1383-1391. \n\n\n\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rani signali autizma Unato\u010d tome \u0161to se o autizmu mnogo pi\u0161e kod mnoge djece se autizam jo\u0161 uvijek ne dijagnosticira prije \u010detvrte godine, a budu\u0107i da se zna da rana intervencija popravlja stanje djece s autizmom dobro je znati signale koji mogu upu\u0107ivati na autizam. Iako dijagnozu uvijek trebate prepustiti lije\u010dnicima, sa svakom sumnjom obratite […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3987,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[3],"tags":[19],"class_list":["post-1204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-odgoj","tag-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1204"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3988,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1204\/revisions\/3988"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.covermagazin.com\/djeca\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}