Život čine male stvari

 

 

 

 

Život čine male stvari

Život čine male stvari


Danas smo nesretniji nego ikad ranije. Imamo bolji životni stil, više praznika, novije automobile i više zarađujemo nego prijašnje generacije, ipak nezadovoljniji smo od prijašnjih generacija, s konstantnim osjećajem stresa, depresivnosti i usamljenosti.

Naravno, postoje neki opravdani razlozi za anksioznost. Karijera stvara pritisak, obitelji koje su ranije stvarale veliku potporu, danas su kilometrima udaljene, čak ni brak nije više pouzdan lijek protiv usamljenosti.

Međutim, prema mojim uvjerenjima problem je u tome što sreću tražimo na pogrešnim mjestima. Život me naučio da se klonim novca, uspjeha, ne tražim tuđe odobravanje i ništa ne promatram crno-bijelo. Mnogo pouzdaniji izvor zadovoljstva prema mome mišljenju je cijenjenje malih stvari u životu, malih užitaka i neovisnost o novcu, vezama ili braku. Život bi trebalo promatrati kroz različite aspekte – dom, posao, obitelj i prijatelje – sastavljajući ta područja opet stotinama sitnih dijelova.

Ponekad malene stvari nude ogromnu količinu zadovoljstva. Promjena žarulje ili samostalno sastavljanje kuhinjskog pomagala može vratiti osjećaj kako kontroliramo svoj život. Međutim, da bi se pronašlo zadovoljstvo u sitnim stvarima potrebno je „uključiti se“.

Omotajte se toplim ručnikom nakon kupanja, osjetite meki kašmirski dodir na svome tijelu, napravite si koktel i pojedite redak omiljene čokolade. Zbroj takvih sitnih zadovoljstava čine život zadovoljnim.

Gdje god putujemo, putujemo automobilom, kupujemo kao anonimci u supermarketima, susjede ne poznajemo. Rođake rijetko viđamo, a samo rijetki žive u mjestima u kojima su rođeni. Nije ni čudo da se često osjećamo depresivno i izolirano. Ipak, kontakti s drugim ljudima čine vaš život mnogo ljepšim. Razgovarajte s ljudima i slušajte ih. Možda otkrijete kako niste vi centar svijeta, te kako ima i manjih i većih problema od vaših.

Postoji mnogo malenih načina na koje možemo vratiti osjećaj povezanosti. Samo je bitno vratiti volju.

Na primjer, trebalo bi uživati u osjećaju olakšanja. Neke malene stvari koje donose olakšanje, čine nas sretnima. Ako očekujete da će se nešto loše dogoditi, a ne dogodi se, trebali biste uživati u tom osjećaju. Ako zakasnite po auto nekoliko minuta i vidite da niste dobili kaznu za parkiranje, zar to nije nešto zbog čega trebate biti sretni, bar na trenutak? Ili pronađete važan dokument za koji ste mislili da ste ga izgubili.

Zapravo, F. Scott Fitzgerald sreću je opisao kao „olakšanje nakon napetosti“. Slažem se s njim.

Drugi užitci uključuju malene žrtve. Dopustite drugom automobilu da se uključi iako ste vi u prednosti. Učinite neko dobro djelo, date sitniš proscima.

Postoji i jedna vrsta sreće karakteristična za žene: multitasking ili obavljanje više stvari odjednom. Žene to naprosto vole. Pokušaj da uklopite previše stvari u jedan dan može biti izvor nezadovoljstva i stresa, ali nam multitasking daje osjećaj kako štedimo vrijeme i usporavamo kotač vremena.

Najvažnije je shvatiti da i ono što nam se čini kao najbeznačajnije ima svoju svrhu. Zašto ne biti sretan zbog novih kofera s kotačima, ako se samo prisjetite koliko vam je u studentskim danima energije oduzimalo nošenje teških putnih torbi.

Svijet prirode, sam po sebi nudi mogućnost za uživanje. Zrake sunca u zimskom danu, prekrasno blještavilo snijega…

Namještanje kreveta i lijeganje navečer u mirisnu postelju. Zar to nije prekrasan užitak. Osobno uživam i u razdvajanju staklenog, papirnog i plastičnog otpada, jer mislim kako radim nešto dobro, bez obzira što me svi uvjeravaju da to i tako sve ide na isto mjesto u isto odlagalište. S druge strane slaba sam prema skupom donjem rublju. Pa trošim mnogo na njega i to bez osjećaja grižnje savjesti. Ali svaki dan uživam dok se odijevam.

Primjećivanje malih stvari je stvar odgoja mozga. Možete na život gledati kroz stvari koje vam idu na živce i usredotočiti se na njih ili možete naučiti cijeniti male stvari koje vam pričinjavaju zadovoljstvo. Mnogi ljudi prožive život u poludepresivnom stanju i nezadovoljni očekujući kako će im sreća jednom u budućnosti doći, kada naprave ovo ili postignu ono. Ali neće. Muškarci dođu i prođu. Novac stvara iskvarenost, a često i isklizava, uspjeh je iluzoran… Ali uvijek vam ostaje topao ručnik, kuhano vino, šetnja parkom, zagrljaj prijatelja i omiljeni kolač.

Male stvari koje vode do sretnijeg života

U svome životu možete učiniti neke sasvim male promjene, a koje mogu značiti veliku razliku u sreći i zadovoljstvu životom. Savjeti ispod pomoći će vam da već sada postanete sretnija osoba.

- Budite vjerni sebi - Nemojte odustajati od sebe radi drugih ljudi. Stojte iza svog mišljenja i vjerujte sam isebi.

- Mislite na sadašnjost. Odbacite žaljenje za prošlošću i brigu o budućnosti. Usredotočite se na trenutak koji imate i nemojte gubiti dane razmišljajući o onome što je bilo i ne možete vratiti, ili na ono što bi moglo biti, a čak niste sigurni ni da će biti.

- Usredotočite se na pozitivne stvari, a ne negativne. Naučite zaustaviti kritičara u sebi, te već na početku zaustavite negativne misli o sebi, te umjesto toga dajte sebi kompliment.

- Radite na samopouzdanju. Samopouzdanje je jako bitno. Svakodnevno činite stvari koje ga popravljaju.

- Napravite popis svega na čemu ste zahvalni u životu. Prođite kroz taj popis kada se sojećate loše.

Male stvari koje doslovno život znače

Na temelju dugoročnog  istraživanja, započetog 1993,  koje je proveo profesor Kay – Tea Khav (Norfolk) na 25.663 osobe, zaključeno je kako male promjene u životnom stilu imaju značajan utjecaj na životni vijek.

Npr. pet redovnih obroka dnevno voća i povrća može vam produžiti život za tri godine, nepušenje 5 godina…

Naravno bez dobrog zdravlja, sve drugo se čini sporednim, zbog toga izdvajamo i sitnice, male stvari, zbog kojih se nećete trebati žrtvovati, a koje će doprinijeti boljem općem zdravstvenom stanju.
Male promjene navika čine veliku razlikuu.

Dodajte u jelovnik čašu soka

Čaša soka od naranče zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C. Svi su sokovi korisni. Bitno je izabrati manje zaslađene i prirodne bez dodataka. Idealno bi bilo svakodnevno ih raditi iz svježeg voća.

Nemojte izbacivati kruh iz prehrane

Pravilo manjeg unosa kruha vrijedi samo za one koji neće povećati unos glavnog obroka. Kruh i nije tako kaloričan, bar ne u odnosu na druge masne namirnice. Zbog toga biste ga trebali izbjegavati samo ukoliko ste sigurni da ćete zadovoljiti apetit s manje hrane. Nemojte smanjiti unos kruha, a nadoknaditi to s glavnim kaloričnijim obrokom. Birajte kruhove od cjelovitih žitarica, sa što manje sastojaka. čak i kod kruha potrebno je čitati etikete. Iznenadit će vas razlike u sastavu.

Prebacite se na crno vino

Crvena kožica na grožđu bogata je antioksidantima koji snižavaju razinu kolesterola i umanjuju rizik od srčanog napada. Općenito, ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol žive duže od onih koji potpuno apstiniraju, međutim čaša crnog vina poput pinot noira donijet će višestruku korist.

Smanjite unos mesa

Kada pripremamo obrok općenito o mesu mislimo kao glavnom jelu dok je povrće prilog. Želite li živjeti zdravije i unijeti u organizam mnogo korisnih sastojaka koji će vam pomoći boriti se protiv bolesti morat ćete promijeniti način razmišljanja. Povrće neka bude glavno jelo, a meso tek prilog.

Izbjegavajte dodatno soljenje namirnica

U prosjeku ljudi unose u organizam soli dva puta više od preporučenih količina.  Smanjite li unos soli, smanjit ćete i rizik od srčanog napada za 25%. Jednostavno prestanite dosoljavati hranu. Ako vam se čini da je okus preblag za vaše nepce, radije dodajte papra, čilija ili nekog drugog žešćeg začina, a koji je za razliku od soli zdrav.

Jedite salatu uz svaki obrok

Istraživanja u Pennsylvaniji pokazala su kako ljudi koji jedu salatu bez uljnih dodataka, unose u organizam za oko 100 kalorija manje, što mjesečno znači gubitak gotovo jednog kilograma tjelesne mase. Napunite li želudac manje kaloričnom hranom, znači da ćete jesti manje masne hrane. Naravno, nemojte jesti salate koje su zapravo cjeloviti obrok. Krumpir salata s lukom ili salata s tjesteninom, nije salata, nego glavni obrok. Salate su uvijek od pojedinačnog povrća ili miješanog. Ako dodajte ugljikohidrate u njih ili bilo koje druge namirnice, to postaje obrok.

Žvačite hranu

Mozgu treba oko 20 minuta da shvati kako je želudac pun, zbog toga žvačete li hranu manje su šanse da ćete se prejedati.  Žvakanjem se također oslobađaju korisni nutrijenti iz namirnica.

S uljem štedljivo

Kada kuhate, ulje naspite u žlicu, ne izlijevajte ga direktno iz boce. Na taj način ćete moći točnije procijeniti količinu. Uz masnu hranu poput slanine, nikad ne dolijevajte ulje, kao ni u salatu. Eventualno ako vam je salata puno ukusnija s uljem, birajte maslinovo ili bučino, a količinu ograničite na malu žličicu, odnosno 3-5 ml.  Najzdravije je maslinovo ulje, a birate li druga biljna ulja pronađite ona bez kolesterola.

 

 

Izdvojene teme

» EMOCIONALNA INTELIGENCIJA » STRES » SAMOPOUZDANJE » IZVORI SREĆE » TREMA » DEPRESIJA » CRTE LICA » MENTALNE MAPE

 

 

Sponzorirane teme

 


  

 

IZJAVA O ODRCANJU ODGOVORNOSTI: Svi sadržaji namijenjeni su samo općenitom informiranju i ne mogu se tretirati kao zamjena za medicinski ili stručni savjet. Ni jedan dio COVERmagazin-a ne podrazumijeva nikakvo jamstvo, ni obvezu, te autori ne prihvaćaju odgovornost za eventualne štete i propuste nastale primjenom sadržanih informacija. Svi tekstovi i članci i informacije u njima su samo neobavezni savjeti. Koristite ih na svoju osobnu odgovornost i rizik. COVERmagazin, ni autori članaka ne preuzimaju nikakvu odgovornost za prijedlog dan u članku. Izražena mišljenja su osobna stajališta i COVERmagazin ne preuzima odgovornost za ista. O svakom pitanju, prijedlogu ili informaciji iz teksta konzultirajte stručnu osobu ili liječnika.