|
O KAVI
I UTJECAJU KAVE
NA ORGANIZAM
Djelovanje kave poznato je već više od 3.000 godina. Počeci su joj vezani uz etiopsko pleme Galla. Naime, ti Etiopljani miješali su plod kave sa životinjskom masti i konzumirali ga kao stimulans prije odlazaka u bitke. Iz Etiopije kavu su prenijeli arapski trgovci u Arabiju gdje su ju počeli kultivirati i nazvali uobičajenim nazivom za svako piće – qahwa. Kako im je alkohol bio zabranjen, kava postajala sve popularnija, a riječ qahwa postala je sinonim za dragocjeni crni napitak. Putujući svijetom, kava je stigla u Europu 1615. godine putem mletačkih trgovaca. Iz Venecije širi se cijelom Italijom gdje se mnogi, a naročito Rimokatolička Crkva protive njenom korištenju. Vidjevši kako kava odvlači ljude iz crkve, što su i muslimani doživjeli mnogo ranije u Meki, biskupi su se obratili tadašnjem papi Klementu IX. Namjera im je bila da Papa zabrani taj đavolji napitak. Međutim, Papa je zaključio kako bi bilo najpametnije da kavu krsti. Time je kava postala i kršćansko piće uz papin blagoslov.
Kava i raspoloženje
Kava održava vaš mozak
zdravim
U istraživanju provedenom na Nacionalnom institutu za javno zdravstvo u Nizozemskoj sudjelovalo je 676 osoba iz više europskih zemalja, a promatrani su kroz deset godina. Testovi kojima su se ispitivale njihove kognitivne sposobnosti pokazali su kako je mentalna sposobnost osoba koje nisu pile kavu opadala četiri puta brže. Prema objašnjenju znanstvenika koji su proveli istraživanje kofein ojačava
memoriju tako što utječe na moždane receptore.
Uzrokuje li kava srčani infarkt?
Bolovi u leđima
Dijabetes i kava
Kofein, kemijske formule C8H10O2N4, glavni je sastojak kave odgovoran za većinu učinaka na organizam. Osim kofeina, kava sadrži i trigonelin koji se pod utjecajem topline, dakle pri kuhanju pretvara u vitamin niacin (iz grupe B vitamina). Kava također sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.
Englez, George Constant Washington, koji je živio u Gvatemali, zaslužan je za postojanje instant kave, a švicarska tvrtka "Nestle" zaslužna je za proizvodnju današnje "instantice". Espreso uređaj, koji je 1901. patentirao Luigi Bezzera, stvorio je još jednu vrstu kavopija. Espresso je napitak spravljen puštanjem pare pod pritiskom kroz kavu. Mnogo je bogatiji i koncentriraniji nego standardne filtar kave. Koristi se kao osnova za puno vrsta popularnih napitaka, kao što su cappuccino ili latte. Ljubitelji cappuccina trebali bi zapamtiti ime Talijana Achillesa i Gaggie koji je usavršio espreso uređaj i omogućio proizvodnju cappuccina. Cappuccino je napitak spravljen od espresso kave i jednakih količina zagrijanog i zapjenjenog mlijeka. Vruće mlijeko se miješa sa espresso kavom, a pjena od mlijeka se stavi na vrh. Najčešći omjer koji se koristi je 1/3 espresso kave, 1/3 zagrijano mlijeko i 1/3 pjene od mlijeka. Americano je espresso napitak spravljen od espresso kave koja se stavi u šalicu s vrućom vodom. Latte je napitak spravljen od espresso kave i šalice zagrijanog mlijeka. Omjer koji se koristi je 1/3 espressa i 2/3 zagrijanog mlijeka. Macchiato je napitak spravljen od espresso kave sa vrlo malo zagrijanog ili pjene od mlijeka dodanog na vrh. Doppio je napitak spravljen od dvije čašice espresso kave i jedne čašice vruće vode Iako će prave kavopije sa sumnjom gledati na kavu bez kofeina treba znati da se ona već dugo pije. Postupak dekofeinizacije kave, naime, postoji još od 1903. godine, kada je njemački trgovac Ludwig Roselius poklonio znanstvenicima veću količinu oštećenih zrna kave koja nije mogao prodati. Oni su, osmislili način kako da uklone kofein ne bi li ga ostalo tek 2 do 4 miligrama po šalici, a da pritom ne unište izvorni okus.
Sredinom prošle godine francuski su znanstvenici došli do zaključka kako kava ne stvara ovisnost. Astrid Nehlig iz laboratorija INSERM-a, francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje, objavila je da davanje umjerenih doza kofeina štakorima ne potiče aktivnost u dijelu mozga nazvanom nucleus accumbens, koji ima ulogu u ovisnosti. Za razliku od kofeina i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija aktiviraju taj dio mozga. Iako kofein ima neke zajedničke osobine s opojnim drogama teško da bi se mogao smatrati drogom, jer su glavni mehanizmi djelovanja kofeina i droga potpuno drugačiji.
|
|
