Rani signali autizma

      Nema komentara na Rani signali autizma

Oglas

Rani signali autizma

Rani signali autizma

Unatoč tome što se o autizmu mnogo piše kod mnoge djece se autizam još uvijek ne dijagnosticira prije četvrte godine, a budući da se zna da rana intervencija popravlja stanje djece s autizmom dobro je znati signale koji mogu upućivati na autizam.

Iako dijagnozu uvijek trebate prepustiti liječnicima, sa svakom sumnjom obratite se pedijatru koji će vas prema potrebi uputiti dalje.

Ukoliko primijetite signale ispod obratite se pedijatru:

do 6. mjeseca kod bebe nema velikog osmijeha i izražaja sreće.
do 9. mjeseca beba ne ponavlja za vama neke zvukove, nema mimike lica, ne guguće.
do 12. mjeseca beba se ne okreće na svoje ime, ne upire prstom, ne pokazuje, ne diže ručice da ga se digne…
do 16. mjeseca beba nije progovorila ni jednu riječ sa značenjem.
do 24. mjeseca dijete nje izgovorilo frazu od dvije riječi, a da to nije ponavljanje za odraslim.

Ispod je popis ostalih signala koji mogu upućivati na autizam  kod djece dobi 12 do 18 mjeseci.

– ne guguće – ako dijete do godine dana ne započne spajati suglasnike i samoglasnike kao “ga” “da” ili “gee” … 12 mjesečno dijete bi trebalo dok guguće i gledati u osobu imitirajući pravi razgovor.

– ne upire prstom – dijete bi trebalo s 12 mjeseci upirati prstom prema stvarima koje želi imati ili dotaknuti.

–  ne “hvali” se stvarima koje ima – jednogodišnja beba se ne može zaista pohvaliti s novom igračkom, ali će vas pogledati kao da želi reći “gledaj mama ovo”.

– nedostatak gestikulacije – osim pokazivanja i upiranja prstom, jednogodišnja beba bi trebala klimati glavom, istezati se da ne što dohvati i sl.

– nedostatak zajedničkog veselja – zajedničko veselje se očituje kroz vidljivu želju djeteta da s drugima podijeli svoje veselje. Ako se dijete ne smije dok se igra s drugom djecom to je signal koji može upućivati na autizam.

– ponavljajući pokreti – okretanje kotača na autiću ponovo i ponovo ili stalno pljeskanje ručicama iznova i iznova.

– slab kontakt očima – dijete ne gleda u oči osobu koja mu se obraća ili drugo dijete s kojim se igra.

– ne slijedi kažiprst – jednogodišnje dijete već bi trebalo slijediti smjer kažiprsta kada mu se nešto pokazuje.

– obraća više pažnje stvarima nego ljudima – svako dijete oduševi nova igračka, ali nakon nekog vremena poželi da se još netko igra s njim s tom igračkom.

– ograničeno igranje igračkama – dijete s autizmom može se igrati samo s manjim brojem igrački li s pojedinim dijelom veće igračke.

– ne kopira zvukove i pokrete – jednogodišnje dijete već može kopirati primjerice udaranje zvečkom o pod, bacanje lopte…

– ne okreće se na svoje ime – obično se roditelji djece s autizmom prvo zapitaju čuje li njihovo dijete dobro jer djeca s autizmom  i uz dobar sluh ne reagiraju na svoje ime. To je zbog toga jer teško razumiju značenje jezika i riječi.

Signali autizma u dobi 18 do 24 mjeseca

– gubitak riječi, vještina… regresija se ne događa kod sve djece s autizmom, ali od oko 20 do 50 posto roditelja djece s autizmom kaže kako su ima djeca u drugoj godini života, obično oko 18. mjeseca izgubila neke vještine koje su ranije imali.

Što uzrokuje autizam

Sve do nedavno smatrao se kako je genetska sklonost glavni uzrok autizma, međutim danas se smatra kako su vanjski faktori jednako važni, ako ne i važniji kod razvoja autizma.

Čini se da su određene bebe rođene s predispozicijom za razvoj autizma, a zatim nešto iz njihovog okruženja potakne autizam. Riječ okruženje ovdje podrazumijeva različite stvari, zapravo sve ono što nije djetetovo tijelo. Čak se smatra da najveći utjecaj ima prenatalno okruženje (faktori u trudnoći).

Faktori koji možda doprinose razvoju autizma:

– Antidepresivi u trudnoći
– Loša prehrana u trudnoći
– Starija dob oca ili majke.
– Komplikacije odmah po rođenju bebe
– Izlaganje toksinima i otrovima u trudnoći ili u ranom djetinjstvu.

Izvor:
1.    Practice Parameter: Screening and diagnosis of autism”, American Academy of Pediatrics website, March 4, 2013, http://pediatrics.aappublications.org/site/aappolicy/misc/Screening_and_diagnosis_of_autism.xhtml
2.    Watson, L. & Crais, E. R. (2013). Translating Between Research and Practice in Serving Infants at Risk for ASD.American Speech-Language-Hearing Association: Perspectives on Language Learning and Education, 20(1), 4-13.
3.    Stone, W. L., McMahon, C. R., Yoder, P. J., Walden, T. A. (2007). Early Social-Communicative and Cognitive Development of Younger Siblings of Children With Autism Spectrum Disorders. Archives of Pediatric and Adolescent Medicine, 161(4):384-390.
4.    Plauché Johnson, C., & Myers, S. M. (2007). Identification and Evaluation of Children With Autism Spectrum Disorders, Pediatrics,120(5), 1183-1215.
5.    Zwaigenbaum, L., Bryson, S., Lord, C., Rogers, S., Carter, A., Carver, L., Chawarska, K., Constantino, J., Dawson, G., Dobkins, K., Fein, D., Iverson, J., Klin, A., Landa, R., Messinger, D., Ozonoff, S., Sigman, M., Stone, W., Tager-Flusberg, H., Yirmiya, N. (2009). Clinical Assessment and Management of Toddlers With Suspected Autism Spectrum Disorder: Insights From Studies of High-Risk Infants. Pediatrics, 123, 1383-1391. 




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *